Članci i enciklopedije

Melatonin

Melatonin

Melatonin

Melatonin kao antioksidans štiti lipide i bjelančevine od ozljeda koje uzrokuju slobodni radikali. Razina prirodno proizvedenog melatonina opada sa starošću, zbog čega se kod starijih ljudi često javljaju Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i moždani udar.

Opis

Melatonin

 

Prednosti konzumacije i uloga u tijelu:

Melatonin je hormon koji je prirodno prisutan u našem tijelu. Budući da se također koristi i kao lijek, često se sintetički proizvodi u laboratorijima. Proizvode ga i različita tjelesna tkiva, a glavni izvor je žlijezda zvana pinealna žlijezda ili epifiza koja se nalazi u mozgu. Proizvodnja i otpuštanje melatonina odvija se u jasnom ritmu, pri čemu do najviših razina otpuštanja dolazi noću.

Pinealna žlijezda je neaktivna danju, no, kao što smo spomenuli, aktivira se odmah čim nastupi tama. Melatonin se otpušta neposredno u krv, što se obično počinje događati nakon 21. sati. Razina melatonina u krvi odjednom se poveća, zbog čega manje pozornosti posvećujemo stvarima u našoj okolini. Postajemo pospani. Razina melatonina u krvi povećana je približno 12 sati, nakon čega je 9 sati spuštena na običnu, dnevnu razinu. Dnevne razine melatonina u našem tijelu jedva su vidljive.

 

Manjak i simptomi:

Nema dokaza da smanjena proizvodnja melatonina negativno utječe na zdravlje.

 

Preporučena dnevna doza:

Melatonin naše tijelo proizvodi samo, zbog čega preporuke o količini unesenog hormona u tijelo ne postoje. Ako melatonin iz bilo kojeg razloga konzumiramo u obliku dodatka prehrani, doza se kreće između jednog i tri miligrama dnevno, ovisno o uputama proizvođača koje se nalaze na ambalaži dodatka prehrani.

 

Nuspojave ili predoziranje:

Tijela nekih pojedinaca proizvode prevelike količine melatonina. Prevelike količine melatonina doduše ne povezujemo sa zdravstvenim tegobama, no unatoč tome mogu se pojaviti pospanost i smanjena tjelesna temperatura. Vrlo velike doze sintetički proizvedenog melatonina mogu utjecati na učinkovitost čovjekovog reproduktivnog sustava. Postoje dokazi da velike količine melatonina imaju antioksidativan učinak.

 

Dobar izvor hranjivih tvari:

Veće količine melatonina sadrže:

  • ananas,
  • banane,
  • naranče,
  • zob,
  • slatki kukuruz,
  • riža,
  • rajčica,
  • ječam.

 

Jeste li znali?

Istraživanje je pokazalo da bolesnici koji pate od migrene upotrebom melatonina mogu smanjiti učestalost i intenzitet glavobolja. Znanstvenici su u razdoblju od tri mjeseca testirali 34 bolesnika (29 žena i 5 muškaraca). Bolesnici su melatonin primali 30 minuta prije spavanja. Istraživanje je završilo 32 bolesnika, od kojih su dvije trećine naveli 50-% smanjenje broja glavobolja tokom mjeseca. Smanjio se i njihov intenzitet i trajanje glavobolja. Znanstvenici vjeruju da protuupalni učinci melatonina i njegov učinak na slobodne radikale pridonose koristima koje nam pomažu u olakšavanju glavobolja.

Melatonin kao antioksidans štiti lipide i bjelančevine od ozljeda koje uzrokuju slobodni radikali. Razina prirodno proizvedenog melatonina opada sa starošću, zbog čega se kod starijih ljudi često javljaju Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i moždani udar. Konzumacijom dodataka prehrani koji sadrže melatonin možemo smanjiti rizik od nastanka spomenutih zdravstvenih tegoba.

 

Copyright © 2012 - 2024 | Be Healthy d.o.o.