Članci i enciklopedije

Krom

Krom

Krom

Krom povezujemo sa smanjenim rizikom od nastanka pretilosti, a pozitivno može utjecati i na unos hrane u tijelo. Precizan mehanizam o tome kako krom utječe na glad i težinu još uvijek nije poznat. Neka su istraživanja utvrdila da je veći unos kroma povezan sa smanjenjem masnog tkiva (nakupljanje masnih naslaga na tijelu) i boljim nadzorom nad prehranom.

Opis

Krom

Prednosti konzumacije i uloga u tijelu:

Krom je mineral u tragovima koji je u malim kočininama potreban našem tijelu za normalno djelovanje. Odgovoran je za regulaciju šećera u krvi, zdravlje srca, ravnotežu normalne tjelesne težine i zdravlje mozga.

Oblik koji nalazimo u tijelu je tribazični krom (Cr3+). U posljednjih nekoliko godina stručnjaci naglašavaju važnost kroma kod dijabetičara jer isti sudjeluje u normalnom djelovanju inzulina. Inzulin je od ključnog značaja za pohranjivanje ugljikohidrata, lipida i bjelančevina u čovjekovom tijelu.

 

Manjak i simptomi:

Česti simptomi manjka kroma uključuju:

  • slabu kontrolu glukoze u krvi,
  • krhke kosti,
  • manjak energije i umor,
  • promjene na koži,
  • veći rizik od povećanog udjela kolesterola i tegobe sa srcem,
  • lošu koncentraciju i pamćenje,
  • promjene raspoloženja (pojavu tjeskobe),
  • promjene u apetitu,
  • promjene u tjelesnoj težini,
  • ograničeni rast i razvoj.

 

Preporučena dnevna doza:

Djeci (1-3 godine) je dnevno potrebno 20-60 µg kroma.

Djeci (4-6 godina) je dnevno potrebno 20-80 µg kroma.

Djeci (7-9 godina) je dnevno potrebno 20-100 µg kroma.

Djeci (10-12 godina) je dnevno potrebno 20-100 µg kroma.

Djeci (13-14 godina) je dnevno potrebno 30-100 µg kroma.

Mladež (15-18 godina): dnevno trebaju 30-100 µg kroma, neovisno o spolu.

Odrasli: dnevno trebaju 30-100 µg kroma, neovisno o spolu.

 

Nuspojave ili predoziranje:

U prevelikim količinama šestbazični krom, koji se inače ne nalazi u namirnicama, može uzrokovati nastanak slobodnih radikala koji su poznati po tome što uzrokuju nastanak raka ili drugih ozbiljnih bolesti. Tribazični krom koji se nalazi u namirnicama praktički je neotrovan.

 

Dobar izvor hranjivih tvari:

Odličan izvor kroma su:

  • brokula,
  • grožđe,
  • krumpir,
  • češnjak,
  • bosiljak,
  • govedina,
  • naranče i sok od naranče,
  • zeleni grah,
  • crveno vino,
  • jabuka,
  • banane.

 

Jeste li znali?

Krom povezujemo sa smanjenim rizikom od nastanka pretilosti, a pozitivno može utjecati i na unos hrane u tijelo. Precizan mehanizam o tome kako krom utječe na glad i težinu još uvijek nije poznat. Neka su istraživanja utvrdila da je veći unos kroma povezan sa smanjenjem masnog tkiva (nakupljanje masnih naslaga na tijelu) i boljim nadzorom nad prehranom. Jedno je istraživanje pokazalo da dodaci prehrani s udjelom kroma pomažu u prilagodbi unosa hrane u tijelo kod odraslih žena s prekomjernom tjelesnom težinom. Žene su utvrdile manji unos ugljikohidrata i posljedično gubitak suvišnih kilograma. Kod 42 žene koje su u istraživanju koristile placebo nije došlo do većih promjena u tjelesnoj težini. Istraživanje je trajalo osam tjedana.

 

Copyright © 2012 - 2024 | Be Healthy d.o.o.