Članci i enciklopedije

Bakar

Prednosti konzumacije i uloga u tijelu:

Bakar je element u tragovima koji je od ključnog značaja za održavanje zdravlja svih živih bića. Riječ je o relativno maloj skupini metala koji zajedno s amino i masnim kiselinama te vitaminima sudjeluju u odvijanju metaboličkih procesa. Našem je tijelu potreban za normalan rad mozga, a koristi se i u sintezi kolagena. Čovjekovo tijelo bakar ne može proizvesti samo, zato ga moramo unositi odgovarajućom prehranom.

Bakar se u tijelu pohranjuje u jetrima i bubrezima, dok se apsorpcija odvija u tankom crijevu i želucu. U našem je tijelu pohranjena vrlo mala količina bakra (manje od 150 mg), a izlučuje se prije svega putem žuči.

Manjak i simptomi:

Manjak bakra vrlo je rijetka pojava. Najčešće se javlja u slučaju pothranjenosti odnosno kod ljudi s lošom ishranom. Simptomi manjka bakra su sljedeći:

• slabokrvnost,
• umor,
• smanjeni broj bijelih krvnih stanica u tijelu,
• osteoporoza,
• trnci, gubitak osjećaja u stopalima i rukama,
• zbunjenost,
• razdražljivost,
• depresija,
• loša koordinacija,
• manjak vitamina B12,
• manjak željeza,
• siva kosa,
• proširene vene,
• hemoroidi.

Preporučena dnevna doza:

Preporučena dnevna doza bakra ovisi o starosti.

• Djeci (1–6 godina) je potrebno 0,5–1,0 mg bakra dnevno.
• Djeci (7–14 godina) je potrebno 1,0-1,5 mg bakra dnevno.
• Mladeži (15–18 godina) je potrebno 1,0-1,5 mg bakra dnevno.
• Odraslim je potrebno 1,0–1,5 mg bakra dnevno.

Nuspojave ili predoziranje:

Bakar je u većim količinama otrovan, dok je akutno otrovanje bakrom vidljivo u obliku slabosti, povraćanja i proljeva. Mogući su i problemi s bubrezima, anemija i smrt.

Wilsonova bolest je vrlo rijetka pojava koja pogađa približno jednog na 30,000 ljudi. Riječ je o naslijeđenom poremećaju kod kojeg se u mozgu ili jetrima sakupljaju prekomjerne količine bakra. Osoba s Wilsonovom bolešću ne smije konzumirati dodatke prehrani koji sadrže bakar te mora redovito ispitivati udio bakra u tijelu.

Dobar izvor hranjivih tvari:

Odličan izvor bakra su:

• kamenice i drugi mekušci,
• grah,
• orašasti plodovi,
• krumpir,
• mesnati proizvodi (bubrezi, jetrica),
• tamno i lisnato povrće,
• suho voće,
• kakao,
• crni papar,
• kvasac.

Jeste li znali?

Bakar je hranjiva tvar koja igra važnu ulogu u sintezi hemoglobina, mijelina, melanina i kolagena. Pomaže u zaštiti mijelinske ovojnice koja ovija živce te je aktivno uključen u proizvodnju elastina, elementa vezivnog tkiva, koji održava fleksibilnost kože. Našu kožu održava mladolikom i gipkom.

Ima važnu ulogu i u osiguravanju normalnog rada žlijezde štitnjače. Prekomjerna količina bakra jedan je od glavnih uzroka za nepravilan rad štitnjače. Zbog neuravnotežene hormonske aktivnosti mogu se pojaviti hipotiroidizam i hipertiroidizam.