Članci i enciklopedije

Badem

Latinsko ime:

Prunus dulcis

Upotrebljivi dio:

Plod

Druga imena:

Bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul

Opći opis i povijest:

Badem je plod stabla badema kojeg svrstavamo u rod šljiva iz porodice ruža. Potječe s Bliskog istoka. Plod je sastavljen od tvrde kore s sjemenkom koja u pravilu nije orah. Drvo je listopadno i može narasti u visinu od 4 do 10 metara, a promjer stabljike iznosi oko 30 centimetara. Mlade grančice zelene su boje – crvenkaste postanu na onim dijelovima koji su izloženi suncu. U drugoj godini postaju sive boje. Listovi imaju nazubljen rub i rastu na peteljci. Cvjetovi badema bijele su ili blijedo ružičaste boje, a sastavljeni su od pet cvjetnih listova. Badem najbolje uspijeva na mediteranskoj klimi s toplim, suhim ljetima i blagim, mokrim zimama. Optimalna temperatura za njegovu rast iznosi između 15 i 30 °C.

Bademi su spominjati već u Svetom pismu. Bili su cijenjen sastojak kruha kojeg su posluživali egipatskim faraonima. Bademi su kroz povijest održali vjerski, etnički i društveni značaj. Rimljani su mladence darivali bademima jer su vjerovali da isti potiču plodnost. Amerikanci na svadbama svojim gostima još i danas poklanjaju vrećice s bademima jer isti navodno predstavljaju sreću, romantiku i zdravlje.

Korištenje u prehrani i upotreba:

Bademi su dostupni u oljuštenom i neoljuštenom obliku. Od njih se izrađuje bademovo mlijeko i maslac koje koristimo kako u slatkim tako i u slanim jelima. Zajedno ih s drugim orašastim plodovima možemo prosuti po desertima ili muslijima. Koriste se prije svega u pecivu od marcipana i lješnjaka.

Bademovo je mlijeko blagog okusa i prigodno za ljude koji su osjetljivi na soju i laktozu.

Upotreba u zdravstvene svrhe:

Konzumacija približno 23 badema dnevno jednostavan je način da tijelu osiguramo više temeljnih hranjivih tvari. Bademi su bogati vitaminom E, kalcijem, magnezijem i kalijom. Uz to su i važan izvor bjelančevina i vlakana te skoro pa uopće ne sadrže šećer.

Većina orašastih plodova, kao što su bademi, može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Velika većina hranjivih tvari iz badema pridonosi većem zdravlju srca. Bogati su magnezijem koji je od ključnog značaja za sprječavanje srčanih napada i hipertenzije. Brojne su kliničke studije pokazale da bademi mogu biti učinkoviti kod smanjenja lošeg kolesterola i održavanja dobrog kolesterola koji igra važnu ulogu kod zdravlja srca.

Visok udio vlakana u bademima pridaje im prebiotička svojstva koja pridonose zdravlju probavnog trakta. Prebiotici su neprobavljive tvari koje služe kao hrana za dobre bakterije u probavnom traktu.

Jeste li znali? Novija istraživanja:

Udio vlakana, bjelančevina i masti u bademima znači da možemo konzumirati samo šaku istih te se osjetiti sito i zadovoljno, što pak možemo iskoristiti kod mršavljenja.